tko gmiže, bit će zgažen;

tko se previše gizda,

razbit će glavu o gredu.

Benjamin Franklin

e... prežident o' jamerike, šjor bush je partija iz rvacke. neću danas o temu jerbo o temu morete čitat u sve foje, na internet, gledat na tv. gren van ča reč dvi tri riči o jednemu vrlo zanimljivon američkon prežidentu, peršoni ča je zadužila čovječanstvo.

benjamin franklin

1706. -1790.

američki državnik, znanstvenik, pisac i izdavač

rodija se 17.01.1706. u bostonu ka deseto dite u fameji u kojoj je vladala velika mižerija. bavija se elektricitetom, ustanovija dvi vrsti naboja, napravija prvi gromobran, kartira golfsku struju, itd. poznatim pokusom sa zmajem dokaza je da je grom povezan sa elektricitetom. u philadelfiji je osnova prvu javnu knjižnicu, izdava je foje (novine)  i  libre (knjige). jedan je od autora deklaracije o neovisnosti i potpisnik mira s ingleškon. umra je 17.04.1790. vrlo detaljan životopis ovog svestranoga čovika jema ovod:

http://www.english.udel.edu/lemay/franklin/

 -------------------------------------

pokus, par rigi nađenih na netu:

Za dokazivanje svoje teorije da elektricitet nastaje prilikom udara groma, Benjamin Franklin je imao više ideja. Prva ideja je bila privući elektricitet na vrh tornja crkve u Philadelfiji. Kako je za izgradnju tornja trebalo dosta vremena, sjetio se da bi bilo lakše približiti se oblacima koji su "bogati" gromovima. Za tu priliku Franklin je konstruirao zmaja. Na vrhu toga zmaja bila je željezna žica (koja je trebala privući elektricitet), a na rubovima konci od konoplje. Nakon što je konstruirao zmaja, Franklin je otišao u područja koja su bila poznata po grmljavinama. Bojao se podrugivanja i podsmjehivanja.Nije nikome govorio o svojim planovima, nego je uz pomoć svoga sina otišao u polje i za vrijeme oluje dignuo zmaja u zrak. Za vrijeme pokusu njih dvojica su koristili sjenicu kao zaštitu od udara groma. Eksperiment u početku nije davao pažnje vrijedne rezultate. U trenutku kad je već posumnjao u postojanost svoje teorije, uočio je da su konci konoplje međusobno razmaknuti. Izgledali su kao da je svaki od njih spojen na zaseban strujni vodič. Kako se poslije navodi u rukopisima, osjećaj koji je u tom trenutku stanovao u njegovom tijelu nije nikada zaboravio.
Kako bi još više učvrstio vlastitu teoriju elektriciteta, na kraju konca je pričvrstio ključ i zmaja ponovo dignuo što bliže "gromovitim" oblacima. Nakon određenog vremena na kraju ključa se pojavila evidentna i jasno vidljiva električna iskra. U trenutku kad je kiša smočila konac i ključ isti su akumulirali znatnu količinu elektriciteta.
Franklin je u lipnju 1752. godine dokazao postojanost svoje teorije. Međutim, ona je dugo vremena ostala misteriozna i maglovita jer Franklin svoje zabilješke nije objavio. Sve što je o događajima toga lipanjskog dana zabilježeno objavio je petnaest godina poslije J.Presteley koristeći Franklinove zabilješke.