e...

malo ćemo kritizirat. moramo. jerbo, je da smo u najlipši grad na svitu, ali to je ujedno i najluđi grad na svitu di puno, puno tega ne valja.

kako san i danas malo vozi autić po prometnijim ulicama ovega grada, upalo mi je nešto u joko ča me dosad i nije baš sekiralo jerbo san dosad bi među pješacima.

na masu ulica preblide su rige po tleju, na masu mista vire grane, očaj, pari da se nima za malo piture i za bokun pile. radi li se opće šta po tom pitanju u zadnje vrime, a?

ne moremo, naime,  bit zadovoljni ako su nan (nakon ne znan koliko godin ča metropola već jema) stavili nikoliko botuna na semafore, triba bi cili grad bit šesan, brez buža, brez falingi, brez škovaca, s urednin prometnicama i ulicama i sa barenko di kojin bokunićen trotoara za pješaka.

kako u gradskom konfužjunu nije lako vozit ni kad se jema ne znan koliko iskustva, kad se znakovi/rige lipo vide, kad ne vire grane po ulicama, a kamoli kad je drugovačije, ovin puten apeliran na nadležne da to poprave jerbo blidih riga i grana koliko oćeš, buža po trotoarima također. 

ko zna oće štagod o' ovega bit, ali probali smo notat.

u dogovoru s mojin instruktoron.

:O)